Pretkonferencijska radionica Fleksibilno vođenje (situacijsko vodstvo) i važnost povratne informacije?
Fleksibilan ili situacijski pristup jedan je od najprimjenjivijih kada govorimo o menadžmentu i njegovoj ulozi. Temeljni model ovog pristupa razvili su 1969.godine Blanchard i Hersey. Model se temelji na dvije odrednice koje je prilikom vodstva važno uzimati u obzir, a to su razina sposobnosti ljudi koju se vodi i njihova spremnost tj. motivacija za obavljanje određenog zadataka. Tijekom radionice sudionici će sudjelovati u praktičnim vježbama te će, podijeljeni u timove, imati zadatak koji moraju izvesti što će im omogućiti usvajanje četiri faze vođenja zavisno od razvojne faze osobe koju vode. U okviru radionice polaznici će se upoznati sa različitim stilovima vodstva, razvojnim fazama zaposlenika, sa stilovima vodstva koje je potrebno primijeniti s obzirom na određenu razvojnu fazu u kojoj se nalazi zaposlenik, a temeljenu na sposobnosti i motivaciji koju osoba posjeduje. Osim toga, osvijestit će važnost povratne informacije u komunikaciji i naučiti kako prilagoditi povratnu informaciju različitoj razvojnoj fazi u kojoj se osoba nalazi.
Radionica donosi 6 PDU bodova
Darija Krstić, NLP trener i NLP coach, voditeljica Odjela za programe i projekte Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dopredsjednica Udruge za osobni rast i razvoj „UZORR” te aktivna članica još pet organizacija civilnog društva. Njezina je životna misija inspirirati ljude kako bi razvili svoj puni potencijal u području koje ih zanima. Posvećena je dijeljenju znanja iz aspekta strateškog razvoja, projektnog managementa, liderstva te osobnog razvoja. Višegodišnje iskustvo i znanje upravljanja projektima uspješno integrira sa upravljačkim znanjima i vještinama jačajući kompetencije pojedinaca i izgrađujući kapacitete različitih organizacija u lokalnoj zajednici. Sretno udana, ponosna majka Magdalene i Karla. Uživa u svemu što veseli mlade i to ju motivira na aktivni, kontinuirani rad s njima.
Pet liderskih ponašanja učinkovitog PM-a
Uz inovacije koje se događaju brže i više nego ikada prije, nova „agilna projektna ekonomija“ zahtijeva sve više ljudi u organizacijama koji bi trebali učinkovito upravljati projektima na svim razinama. Izazov koji je sveprisutan je da vrlo malo „voditelja projekata“ dobiva formalnu obuku u segmentu koji nazivamo ljudske vještine. Riječ je o znanjima, vještinama, ali i „mindsetu“ koji su bitni za učinkovito vođenje sebe i inspirativno vođenje drugih ljudi. Ljudske vještine u 80% slučajeva određuju našu uspješnost u bilo kojoj ulozi voditelja tima. Kako im pristupiti i kako ih usvajati da postanu naša kompetencija, pričat ćemo na našem ovogodišnjem druženju na PMIDayzima.
Nikša Ilović, mr.sci., certificirani trener i coach za razvoj ljudskih potencijala s više od 25 godina profesionalnog iskustva na različitim menadžerskim pozicijama,. Jedno od temeljnih uvjerenja koje zastupa je da su ljudi i odnosi među njima najveća snaga svakog tima. Kroz svoj rad s ljudima nastoji ih inspirirati da napuste svoje postojeće obrasce ponašanja i razmišljanja i kontinuirano razvijaju još bolje verzije sebe. Na hrvatskom tržištu, kao franšizni partner, predstavlja jednu on najutjecajnijih kompanija za razvoj ljudi u svijetu, FranklinCovey.
Umjetna inteligencija i robotika: brže, bolje, gluplje (brže do greške, lakše do katastrofe)
Kako i sam naslov s podnaslovom sugerira, govorit će se o tome kako umjetna inteligencija i robotika nezaustavljivo mijenjaju svijet na briljantan, ali često i spektakularno pogrešan način. Prisjećajući se i nekih prethodnih genijalnih izuma i epskih promašaja čovječanstva, postavit ćemo neizbježna pitanja: mogu li roboti imati zdrav razum (spoiler: ne mogu), hoće li nas AI spasiti ili zamijeniti (vjerojatno oboje) i zašto se tzv. pametni strojevi ponekad ponašaju kao da su ih zaključivanju i logici učile akvarijske ribice.
Igor „Doc“ Berecki je zadnjih tri desetljeća liječnik na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek, dvadeset i pet godina stalni suradnik informatičkog časopisa BUG, cijeloga života radoznalo opčaran znanošću i tehnologijom, a tek par godina stariji od 60: pedijatar-intenzivist, fejsbučki bloger i propagator znanosti, prakticirajući zaljubljenik u blues i kuhanje, pivarski homebrewer i lutajući predavač i zabavljač na seminarima, konferencijama, fakultetima, dječjim rođendanima i umirovljeničkim vjenčanjima.
Planiranje nepredvidljivoga
Ekspedicija u Himalaju ili let na Mjesec, svejedno je
Miroslav Ambruš-Kiš, rođen u Osijeku 1954., nakon studija profesionalno je život proveo u novinarstvu. Istovremeno sa studijem filozofije i pedagogije u Zagrebu 1973.-1974. završio je računalni tečaj nenumeričkog programiranja u MMC-u Sveučilišta u Zagrebu kod inž. Makanca. Također se usporedno sa studijem u Planinarskom društvu Sveučilišta Velebit počeo baviti alpinizmom. Još od osnovne škole aktivan je fotoamater, pa to spaja i s novinarstvomi s hobijem u planinama. Ubrzo se istakao kao reporter koji otkriva nevidljive priče u gradu, ali i jednakom pronicljivošću na putovanjima u najviša gorja svijeta. Zbog računalne pretpovijesti jedva je dočekao pojavu osobnih računala, pa je na tom području pionirčio, posebno aktivno kad se pojavilo stolno izdavaštvo i mogućnost osobne kontrole cjelokupnog procesa dizajna sve do tiska. Osam godina predavao je tipografiju u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Kaže da ga je bavljenje računalima na mnogim područjima “dovelo u red”, navelo na preciznost i točnost, novinarstvo na komunikativnost s ljudima i jasnoću izražavanja, a alpinizam na potrebu da se precizno planira u rizičnim djelatnostima čije je ishode nemoguće ukrotiti u precizne planove. Isto to odnosi se i na članstvo, a potom i preuzimanje vođenja istraživanja u međunarodnom timu Synergy Moon, koji se od 2009. do 2017. natjecao u tehnološkom natjecanju Google Lunar XPrize.
“Who is the one to blame?” (podnaslov: “Polet je kriv za sve!”)
Introduction: Who the heck is this dude?
Section 1: How Sales seals the project’s faith.
Section 2: The customer’s death wish.
Section 3: The project manager will sort it out.
Section 4: Run for your life! Or make a stand.
Finale: Recommended reading, viewing, and listening.
Antonio Prišćan, rođen 1968. u Zagrebu. Tijekom srednje škole i studija stjecao prva znanja i iskustva u poduzetništvu, sklapanju računala i razvoju softvera. Maturirao u MIOC-u i diplomirao na FER-u u Zagrebu, smjer telekomunikacije i informatika.
Karijeru je započeo u IT start-up kompaniji, da bi se nakon vođenja IT-a u Komisiji za vrijednosne papire RH (danas HANFA), vratio telekomunikacijama i razvoju proizvoda u Vipnetu, gdje je vodio međunarodne projekte za Mobilkom Austria i Vodafone. Nastavlja karijeru u tada vodećem sistem integratoru u regiji, gdje obavlja različite uloge – od direktora marketinga, poslovnog konzultanta do direktora poslovnog razvoja.
Vođenje projekata prati ga uz sve te uloge, a od 2008. je tajnik hrvatskog ogranka udruge voditelja projekata PMI.
Na transformacijskim projektima u telekom operatorima radi na pozicijama projektnog voditelja, mentora, koordinatora upravljanja promjenama i projektnog direktora te uspostavlja ured za upravljanje projektima.
Od 2019. radi kao samostalni konzultant u vlastitom obrtu i za high-tech kompanije vodi boutique projekte na egzotičnim prekomorskim lokacijama.
Zahvaljujući projektima i projektnom turizmu proputovao je preko 50 zemalja i zasad nije našao bolju lokaciju za život i rad od Hrvatske te ne odustaje od pokušaja da ju poboljša. Član je UGP-a i ZRIN-a.
Oženjen je i otac dvoje djece.
Jesu li triatlonci uvijek krivi? Što o tome kaže Novak Đoković?
Kratki opis:
- Prezentacija je osobna priča o tome kako se PMI-RMP i triatlonske priče mogu susresti i spojiti. Kako mi PMI-RMP putovanje pomaže da postanem bolji sportaš i kako mi bavljenje sportom pomaže da budem bolji lider PMI chapter-a.
Ciljevi i ishodi učenja:
- Izazovite dilemu tradicionalno naspram agilnosti i iz perspektive upravljanja rizikom i iz perspektive triatlonca. Razotkrivanje mita.
- Konvergira li doista (PMI-RMP i upravljanje rizicima i triatlonsko okruženje)?
- Što na to kaže Novak Đoković? 😊
- Promovirajte Standard za upravljanje rizikom u portfeljima, programima i projektima i povežite ga s primjerom iz stvarnog života.
Branislav Zobenica, Global Technology and Transformation Director završio je studij na Ekonomskom fakultetu, smjer Poslovna informatika, Sveučilišta u Novom Sadu, Srbija. Učeći tijekom cijele karijere s PMI-jem, stekao je PMP, PfMP, PMO-CP i PMI-RPM certifikat. Bivši odbojkaš, a danas triatlonac, Branislav čvrsto vjeruje da meta-znanje stečeno bilo kojim životnim iskustvom može biti primjenjivo i na bilo koje drugo.
Ima godine iskustva u digitalnoj transformaciji, pomažući mnogim tvrtkama da transformiraju svoje poslovanje pomoću tehnologije. Kao bivši izvršni direktor IT tvrtke, a sada direktor za tehnologiju i transformaciju te član odbora direktora jedne maloprodajne tvrtke (koja posluje u više od 20 kompanija u 13 zemalja srednje i jugoistočne Europe), ima perspektivu od 360 stupnjeva na digitalnu transformaciju i isporuku vrijednosti kroz njene procese. Tijekom svoje karijere, i kao profesionalac i kao sportaš, zauzimao je pozicije u kojima su vodstvo orijentirano na timsku igru, svjesnost i prilagodljivost bili ključni za uspjeh.
Branislav je predsjednik Srpskog PMI ogranka od travnja 2024. Njegov glavni motiv da bude dio odbora ogranka je uzvratiti zajednici, dodatno potaknuti profesiju dijeljenjem osobnih iskustava i priča o tome kako integrirati znanje iz različitih područja životnog učenja.
Projekt već na odmoru, a promjena još nije ni spakirala kofere?
Svi poznajemo različite metodologije upravljanja projektima, ali većina se fokusira na tehničku izvedbu—zadaci, rokovi i procesi. Međutim, mnogi projekti ne propadaju zbog lošeg planiranja, već zato što ljudi odbijaju promjenu. Ako vaš projekt zahtijeva da ljudi rade drugačije kako bi ostvarili njegovu pravu vrijednost, kako osigurati da se to stvarno dogodi?
Što ćete dobiti:
– Zašto projekti ne uspijevaju—i kako usklađivanje upravljanja projektima i promjenama to može spriječiti.
– Kako povezati izvršenje projekta s usvajanjem promjena kako biste maksimizirali učinak.
– Strukturirani pristup (Prosci ADKAR model) koji nadopunjuje metode upravljanja projektima.
Dobro izveden projekt samo je pola priče—pravi uspjeh dolazi kada ljudi prihvate promjenu. Istražimo zajedno kako to postići.
Peter Dolenc – Stručnjak za upravljanje promjenama i inovacijama, Prosci Advanced Instructor, LPI Facilitator
S više od 20 godina iskustva u upravljanju promjenama, inovacijama i razvoju liderstva, Peter pomaže organizacijama da uspješno provedu transformaciju povezujući projektno vođenje i upravljanje promjenama u jedinstven i učinkovit pristup.
Njegova karijera uključuje menadžerske pozicije u Microsoftu, Oraclu i nekoliko vodećih slovenskih IT kompanija, gdje je stekao duboko razumijevanje tehnoloških transformacija i poslovnih strategija. Kao Prosci Certified Advanced Instructor, Innovation360 Black Belt i LPI Facilitator, donosi provjerene metode i praktične strategije koje osiguravaju da projekti ne budu samo isporučeni, već i stvarno usvojeni.
Njegova ekspertiza dodatno je podržana certifikatima u Prosci Train-the-Trainer, Integrating Agile and Change, SCRUM Master, PRINCE2 i Actee Partner, čime organizacijama omogućava holistički pristup vođenju promjena i inovacija.