Pretkonferencijska radionica Želiš li upoznati skrivene kodove utjecajne komunikacije?
Je li tvoj razgovor s nekom osobom ponekad izgledao kao da pokušavaš uhvatiti zeca, on je u šumi, a ti ga pecaš u vodi? Jel ti se ikada dogodilo da je komunikacija podsjećala na ono: jedan šumom, drugi drumom i dogovor izostane? Želiš li naučiti koji su pravi alati za dobro pecanje? Ili možda za hvatanje velikog zeca? Dobrodošli na radionicu na kojoj se to servira!
Četiri su kanala, a jedan cilj: saznajte kako poznavanje reprezentacijskih sustava mijenja igru i vodi do učinkovitih rezultata u komunikaciji. Radionica otkriva kako ljudi „kodiraju“ informacije kroz slike, zvukove i osjećaje te kako te kodove možeš prepoznati i iskoristiti u komunikaciji.
Upoznat ćete NLP reprezentacijske sustave (vizualni, auditivni, kinestetički, AD) i naučiti praktične načine kako prilagoditi svoj stil govora, pitanja i prezentacije sugovornikovom „jeziku uma“. Rezultat su jasnije poruke, manje nesporazuma, brže uspostavljanje povjerenja i puno veća vjerojatnost da tvoje ideje i prijedlozi budu shvaćeni – i prihvaćeni.
Na radionici ćemo kroz brojne vježbe istražiti kako naš mozak „kodira“ iskustvo kroz slike, zvukove i osjećaje te zašto je to ključno u poslovnom i osobnom kontekstu. Prepoznavanje dominantnih reprezentacijskih sistema daje moć prilagođavanja prezentacije, razgovora ili pregovora tako da doslovno „govoriš jezikom mozga“ druge osobe. To u praksi znači da istu ideju drugačije prodajemo pojedinoj osobi zavisno od toga koji je dominantni reprezentacijski sustav. Sudionici će naučiti prepoznavati „tragove“ u jeziku i ponašanju sugovornika (tipične riječi, tempo govora, položaj tijela, način disanja) koji upućuju na dominantni reprezentacijski sustav. Na temelju toga vježbat ćemo kako vlastitu kako prilagoditi vlastitu komunikaciju – od izbora riječi do načina prezentacije kako bi se brže uskladili s drugom osobom, smanjili nesporazume i povećali utjecaj.
Radionica donosi 6 PDU bodova
Darija Krstić, NLP trener i NLP coach, voditeljica Odjela za programe i projekte Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dopredsjednica Udruge za osobni rast i razvoj „UZORR” te aktivna članica još pet organizacija civilnog društva. Njezina je životna misija inspirirati ljude kako bi razvili svoj puni potencijal u području koje ih zanima. Posvećena je dijeljenju znanja iz aspekta strateškog razvoja, projektnog managementa, liderstva te osobnog razvoja. Višegodišnje iskustvo i znanje upravljanja projektima uspješno integrira sa upravljačkim znanjima i vještinama jačajući kompetencije pojedinaca i izgrađujući kapacitete različitih organizacija u lokalnoj zajednici. Sretno udana, ponosna majka Magdalene i Karla. Uživa u svemu što veseli mlade i to ju motivira na aktivni, kontinuirani rad s njima.
Projektni menadžment u banani: kako voditi vojsku digitalnih Miniona
Sve češće i lakše se u PM-u poseže za velikim jezičnim modelima – takozvanom „umjetnom inteligencijom” – jer je šarmantan, neumoran i ugodan (su)radnik: daje brze, uredno upakirane rezultate i još se pritom divi svakoj našoj odluci. U toj idili lako je osjećati se kao Gru kojeg vojska njegovih digitalnih Miniona obožava do blentavila. Problem je što se „ispod poklopca” tog snažnog alata često krije „kora banane”, sklizak potencijal za halucinacije, površnost i katastrofalne promašaje, nerijetko isporučene s tvrdoglavim samopouzdanjem. Ovo predavanje je praktičan i zabavan vodič kako svoje Minione držati korisnima – i pritom se ne poskliznuti.
Igor „Doc“ Berecki je zadnjih tri desetljeća liječnik na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek, dvadeset i pet godina stalni suradnik informatičkog časopisa BUG, cijeloga života radoznalo opčaran znanošću i tehnologijom, a tek par godina stariji od 60: pedijatar-intenzivist, fejsbučki bloger i propagator znanosti, prakticirajući zaljubljenik u blues i kuhanje, pivarski homebrewer i lutajući predavač i zabavljač na seminarima, konferencijama, fakultetima, dječjim rođendanima i umirovljeničkim vjenčanjima.
Kako će AI oblikovati budućnost upravljanja projektima i kako se voditelji projekata mogu pripremiti za novu eru rada
Umjetna inteligencija sve snažnije mijenja način na koji upravljamo projektima, uvodeći automatizaciju, prediktivnu analitiku i inteligentne asistente koji značajno smanjuju operativno opterećenje voditelja projekata.
No, kako inteligentni sustavi preuzimaju sve veći dio tehničkog upravljanja projektima, mijenja se i uloga voditelja projekta. Umjesto fokusiranja na rasporede i statuse, PM-ovi dobivaju više prostora za stratešku analizu, donošenje odluka i facilitaciju suradnje.
Unatoč ovim tehnološkim pomacima, ljudski faktor ostaje nenadomjestiv. Upravljanje ljudima, građenje povjerenja, rješavanje konflikata, empatija i komunikacija vještine su koje niti jedan AI sustav ne može u potpunosti replicirati.
Zato budućnost upravljanja projektima nije pitanje zamjene ljudi tehnologijom, već njihove simbioze. AI će nastaviti preuzimati operativne zadatke, povećavati preciznost i ubrzavati donošenje odluka, dok će ljudi donositi emocionalnu inteligenciju, kreativnost i sposobnost upravljanja kompleksnim međuljudskim situacijama. Voditelji projekata koji uspješno kombiniraju ove dvije dimenzije – tehničku snagu AI-ja i ljudsku mudrost – bit će oni koji će oblikovati projekte budućnosti i osigurati da tehnologija služi stvaranju veće vrijednosti, a ne obrnuto.
Ratko Mutavdžić, direktor za cloud servise u Microsoftu gdje je 25godina, vodio je savjetodavnu grupu, grupu za podršku razvoja novih proizvoda te grupu za prodaju javnoj upravi.
Autor je više objavljenih stručnih radova na različite teme tehnologija, vlasnik je poznatih blogova na temu novih tehnologija i upravljanja projektima te aktivni sudionik različitih društvenih mreža na kojima se pronalaze novi načini primjene inovacija i invencija. Često je govornik na različitim konferencijama, radionicama, sastancima, generalno na bilo kojem mjestu gdje ljudi istražuju, propituju, misle i bave se inovacijama.
Trenutno područje interesa su mu razna pitanja otvorenosti, poput otvorenih inovacija, otvorenog društva i otvorene države, gdje sudjeluje na istraživanjima i izgradnji metodologija i okvira kako izgraditi učinkovitije i održivije načine uvođenja platformi i tehnologija koje koriste građani, organizacije i javna uprava
Zašto pisati knjigu u doba LLM-a?
U vrijeme kada veliki jezički modeli mogu generisati sažetke, objašnjenja, pa čak i čitava poglavlja u sekundama, odluka o pisanju tradicionalnog udžbenika može se činiti, u najboljem slučaju, nepotrebnom, a u najgorem, potpuno neracionalnom. Zašto trošiti godine pažljivo strukturišući ideje, revidirajući argumente i usavršavajući objašnjenja kada algoritam može gotovo trenutno generisati nešto što izgleda (jako) slično?
Dok dobro poznati motivacijski faktori poput akademskih zahtjeva, profesionalne vidljivosti i skromne(?!) doze samopromocije svakako igraju bitnu ulogu, postoje i neki manje očiti razlozi za preduzimanje tako ambicioznog poduhvata. Prvo, tvrdoglavo uvjerenje da je pisanje knjige i dalje jedan od najefikasnijih načina za razjašnjavanje i artikulisanje vlastitog razmišljanja. Drugo, autori duboko vjeruju da struktura, koherentnost i narativ koji odražavaju godine prakse, promišljanja i podučavanja drugih, ne mogu se lako generisati na zahtjev. Još jedan, više ličan motivacioni faktor leži u osjećaju obaveze (nešto između zahvalnosti i profesionalne savjesti). Naime, tokom vremena, svaki praktičar i akademik tiho akumulira znanje od mentora, kolega, studenata i šire zajednice, pa pisanje knjige postaje način vraćanja tog duga, strukturišući i dijeleći ono što je prikupljeno od drugih ljudi koji su to velikodušno dali.
Na kraju, autori staromodno vjeruju da se knjige i dalje mogu pisati zato što je to zadovoljstvo i zato što neko, negdje, možda i dalje radije čita pažljivo izrađen argument umjesto Boga-pitaj-koje verzije savršeno adekvatnog odgovora generisanog u par sekundi.
Dr. sc. Muamer Bezdrob dipl.inž.el., profesor je na fakultetu ekonomskih i društvenih nauka Internacionalnog Burč univerziteta u Sarajevu. Ujedno, suosnivač je i izvršni direktor u preduzeću PING d.o.o. Sarajevo, projektno orijentisanoj poslovnoj organizaciji koja se bavi projektovanjem, razvojem i implementacijom složenih informacionih sistema. Muamer je suosnivač i član prvog Upravnog odbora Project Management Institute Chapter u Bosni i Hercegovini, udruženja projekt menadžera u BiH, kao i suosnivač i višegodišnji član Upravnog odbora BIT Alijanse, udruženja IT kompanija u BiH. Objavio je veći broj stručnih i naučnih radova u akademskim časopisima i konferencijskim zbornicima, jednu knjigu, kao i dva poglavlja u uredničkim knjigama.
Rođen je i živi u Sarajevu sa suprugom i sinom.
Dr. sc. Jasna Pleho (Jamaković) dipl.mat-inf., PMP, ACP, ima bogato iskustvo u projekt menadžmentu, produkt menadžmentu i realizaciji brojnih softverskih i hardverskih rješenja. Osim navedenog, Jasna ima višegodišnje iskustvo iz oblasti digitalizacije i implementacije AI rješenja, koje je stekla kroz rad u brojnim privatnim IT kompanijama i kroz bogato iskustvo sa velikim svjetskim i domaćim klijentima. Akademsko istraživačko iskustvo Jasna je stekla kroz primjenu AI u donošenju odluka u okviru magistarskog i doktorskog istraživanja. Kao profesor Jasna je provela 6 godina na Američkom univerzitetu u BIH podučavajući mlade generacije različitim oblastima informacionih tehnologija. Objavila je veći broj stručnih i naučnih radova u akademskim časopisima i konferencijskim zbornicima, kao koautor učestvovala je u pisanju dvije knjige. Takođe, već više od 10 godina vodi brojne edukacije, treninge, kurseve iz oblasti projekt menadžmenta, agilnog projekt menadžmenta, biznis analize i korištenja vještačke inteligencije. Jasna je suosnivač i član prvog Upravnog odbora Project Management Institute Chapter u Bosni i Hercegovini, udruženja projekt menadžera u BiH, a obavljala je i ulogu Predsjednika Upravnog odbora PMI Chaptera u BIH. Predavač je na brojnim konferencijama u BIH i regionu, a i imala je priliku da bude Tedx govo
Mr. sc. Damir Kapidžić, dipl.inž.el., rođen je i živi u Tuzli. Veliki dio svoje dugogodišnje profesionalne karijere proveo je u projektno orijentisanim IT organizacijama. Projektna iskustva sticao je kroz inženjersku praksu razvoja i implementacije poslovno-proizvodnih IT rješenja. Prošao je sve projektne uloge, kao i evolutivni razvoj i promjene u pristupima projekt menadžmentu. Kao dio grupe kolegica i kolega projekt menadžera, aktivno je učestvovao u iniciranju i osnivanju Udruženja projekt menadžera u Bosni i Hercegovini, koje je nakon dvogodišnjih pregovora i ispunjavanja potrebnih uslova, dobilo status PMI Chaptera u BiH, čiji je bio prvi predsjednik. Kao energetski menadžer, učestvuje u osnivanju ReSET Centra za održivu energetsku tranziciju gdje sarađuje na projektima digitalizacije elektroenergetskog sektora u BiH i razvoja inovativnih rješenja integracije energetskog menadžmenta, obnovljivih izvora energije i distribuiranih energetskih resursa sa poslovno-proizvodnim sistemima u malim i srednjim preduzećima.
Kad “too big to fail” postane “epic fail”
Što dobiješ kad napustiš siguran posao zbog prilike života, najveće investicije u branši, a onda ta prilika postane poslovni triler s elementima horora?
Dobiješ najturbulentnijih godinu dana u karijeri i priču koja iz prve ruke na konkretnim primjerima situacija, prenosi osobno iskustvo izlaska iz zone komfora zbog odlaska za boljom prilikom na velikom projektu, koji je doživio još veći pad, nakon čega dolazi do neplanske promjene karijernog puta, te novog početka.
Sve navedeno začinjeno s dozom humora, malo autoironije, prigodnim meme-ovima i puno konkretnih PM lekcija – jer nekad najbolji lessons learned nastanu upravo kad sve ode u k…rivom smjeru.
Toni Grabar, iz Vinkovaca, diplomirao 2014. godine na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) u Osijeku. Od 2019. godine nositelj PMI CAPM, a od 2021. i PMP certifikata. Ukupno 12 godina radnog iskustva u nekoliko kompanija, od čega 8 godina na različitim PM funkcijama, većinom na projektima izgradnje telekomunikacijske infrastrukture, a trenutno u IT sektoru.
Terra Negra Country Club – korak naprijed za Slavoniju
Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe u realizaciji je iznimnog projekta arhitektonske i kulturne preobrazbe nekad zapuštenog industrijskog kompleksa u Čepinu. Projekt potencira svijest kako Slavonija nije siromašna i zaboravljena! Uz predstavljanje samog projekta od strane vodećih ljudi na projektu, pripremili smo i iznenađenje za publiku, koja će držati koncentraciju do zadnjeg PMIDayz predavanja!
Gen AI is Alive and Kicking – Kako se to reflektira na karijere Project Managera?
Stanje na globalnom tržištu je jasno i obećavajuće: potražnja za voditeljima projekata raste, certificirani profesionalci zarađuju više, a uvođenje UI-a generira više projekata, ne manje. Kada sam zadnji put govorio o tome na PMI Forumu 2025 u Zagrebu, to je bila poruka — i ona i dalje vrijedi.
No uz nju se ne baš neočekivano, ali definitivno ranije nego što smo mislili pojavila i tamnija strana, i upravo o njoj ćemo odmah nakon svijetle budućnosti, nadam se interaktivnije jer se tiče baš svakog od nas ponaosob.
AI alati danas preuzimaju do 80% rutinskih PM aktivnosti — planiranje, prepoznavanje rizika, izvještavanje, alokacija resursa, sažeci sastanaka. Svaka od tih aktivnosti bila je dotad prigoda za vježbanje prosudbe. Kad to radi alat, mi to ne radimo. Dobit od učinkovitosti je trenutna i vidljiva. Kognitivni trošak je postupan i nevidljiv. S vremenom, pasivna upotreba UI-a erodira sposobnosti koje nijedan algoritam ne može zamijeniti: čitanje situacije, propitivanje plana, znanje kada je podatak formalno tehnički točan, ali stručno pogrešan.
To ima direktne posljedice na vašu karijeru. Tržište nagrađuje ono što AI ne može proizvesti. Iskusni voditelji projekata koji prepuštaju svoju prosudbu „autopilotu“ izloženi su riziku — ne zamjenom, već sužavanjem: jaz između onoga što isporučuju i onoga što mladi kolege s dobrim alatima mogu postići počinje se zatvarati.
Ovo predavanje ukazuje i diskutira upravo taj rizik, povezuje ga s razvojem PM karijera u Hrvatskoj i nudi praktični okvir — jer isti alati koji taj rizik uzrokuju, nude i lijek, ako se alati koriste na ispravan način.
Svjetski poznati profesor medijske kulture Marshall McLuhan je krajem šezdesetih (prošlog milenija!) govorio da mi oblikujemo alate, a alati onda oblikuju nas. Nicholas Carr je u znamenitom članku iz 2008 „Is Google Making Us Stupid?“ to potkrijepio neuro-znanstvenim osnovama, plastičnošću mozga. Moj omiljeni autor na tu temu, „kreator“ bihevioralne ekonomije, dobitnik Nobelove nagrade 2002., Danijel Kahneman je kroz Sistem 1 i 2 jasno definirao naše kognitivne sposobnosti i mane, koje se drastično mijenjaju masovnim prihvaćanjem umjetne inteligencije (Sistem 3?).
Nismo prva struka koja se suočava s ovim problemom. No, možda smo prva u kojoj je alat dizajniran da obavlja upravo ono razmišljanje za koje smo obučeni i koje nam osigurava kompetitivnu prednost. Za one od nas koji smo godinama gradili prosudbu prije nego je AI stigao — upravljivo je. Ali za novu generaciju voditelja projekata koji karijeru počinju unutar AI-potpomognutog radnog okruženja predstavlja ključni izazov profesionalnog razvoja.
Tržište raste. Pobrinite se da sačuvate profesionalnu karijeru.
Vjeran Bušelić, matematičar po izvornom obrazovanju, diplomirao logiku na PMF Matematika u Zagrebu 1981, je prvo bio sistem inženjer, pa programer, pa voditelj projekta Digitalni katastar Grada Zagreba i onda ga je 1997. put odveo u Microsoft Hrvatska, od kuda ga vjerojatno i znate, jer je još kao Training & Certification Manager aktivno radio na osnivanju i promicanju hrvatske IT zajednice. Za plaću je radio technical sales poslove s velikim korisnicima i javnim sektorom. Ali i tome je došao kraj, pa je od 2010. počeo predavati na visokim školama (Algebra, TVZ, VERN, VSITE, Effectus), a nakon što je 2018. doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja informacijske pismenosti i diplomandske zapošljivosti, jer je vodio Centre karijera i u Algebri i na TVZ-u, postao i naslovni docent na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, gdje uči studente osnovama project managementa u IT projektima. Naslovni, znači da može predavati, ali nije zaposlen iz jednostavnog razloga što je početkom 2023. aktivirao penziju. Ne i mirovinu, jer aktivno predaje na temama informacijske pismenosti i kritičkog razmišljanja, managerskim vještinama, uglavnom u području digitalne ekonomije. Posebno aktivno se bavi generativnom UI, pa je početkom 2025 samostalno objavio knjigu „In Search for Knowledge: Reskilling for Generative AI from the First Principle“.
Od prvotnog oduševljenja što Gen AI može biti osobni tutor, počeo je primjećivati eroziju kognitivnog stanja među studentima i društvu općenito, pa sad mantra o tome..
Ispod radara: Upravljanje inovacijama koje mijenjaju pravila igre
Kako je Orqa od startup tvrtke u samo nekoliko godina postala globalni lider u tzv. defence tech projektima. Priča je ovo o inovativnim projektima, koji mijenjaju pravila cijele industrije.
Nemojte se iznenaditi ako vam tijekom prezentacije iznad glave proleti dron!
Tihomira Klobučar je mag. informatologije i program manager za defence sektor u osječkoj tvrtki Orqa s bogatim iskustvom u pripremi i provedbi EU projekata te ekspertizom u javnoj nabavi. Svoju predanost razvoju tuđih poslovnih priča dokazala je tijekom sedam godina rada u Poduzetničkom inkubatoru BIOS, gdje je bila ključna podrška i vjetar u leđa poduzetnicima početnicima kroz najosjetljivije prve godine njihovog poslovanja. Iako u poslovnom svijetu svakodnevno žonglira kompleksnim zadacima njezin najdraži cjeloživotni “projekt” je njezina dvogodišnja djevojčica. Baterije za sve profesionalne i privatne izazove najradije puni u prirodi – planinareći i u dugim šetnjama s obitelji i psom. Kao ponosna članica knjiškog kluba “Vinske mušice”, kraj dana rado rezervira za odličnu knjigu i čašu dobrog vina.