Protokom vremena tehnolo\u0161ki napredak i promjene koje on nosi postaju sve ve\u0107e i sve br\u017ee. To se odra\u017eava na svim nivoima pa tako i u poslovnim procesima i paradigmama upravljanja. Od nekada\u0161njih petoljetki do\u0161li smo u agilno VUCA doba u kojem caruju OKRovi. I kao \u0161to previ\u0161e analize dovodi do paralize, brzina \u010desto puta dovodi do brzopletosti i povr\u0161nosti. Kako bi izbjegli te zamke potrebno je s vremena na vrijeme uzeti vrijeme za razmi\u0161ljanja i promi\u0161ljanje. U ovoj rad\/igraonici \u0107emo obraditi tehnike namijenjene ba\u0161 tom vremenu.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n
Tehnike, modeli i alati:<\/strong><\/p>\r\n Za\u0161to igraonica?<\/strong><\/p>\r\n Vjerujem da ste imali prilike \u010duti da koristimo samo 10% kapaciteta mozga. To je samo jedna od starih znanstvenih dogmi. Istina je da na\u0161 mozak jako dobro radi \u010ditavo vrijeme ali mi na svjesnom nivou nemamo pristup tim procesima. Na\u017ealost, stres nam su\u017eava fokus i jo\u0161 vi\u0161e smanjuje dostupnost ogromnih nesvjesnih resursa. Stoga je u kreativnim procesima najva\u017enije u\u010di u opu\u0161teno stanje i doprijeti do na\u0161eg nesvjesnog, a jedan od najlak\u0161ih na\u010dina je da se vratimo u opu\u0161teno i bezbri\u017eno stanje u kojem smo spremni eksperimentirati i istra\u017eivati kao kada smo bili djeca u igri. Stoga smo se odlu\u010dili na oblik igraonice u kojem \u0107e se ozbiljne teme obraditi na na\u010din koji poziva na istra\u017eivanje, eksperimentiranje i primjenu u opu\u0161tenoj atmosferi kod koje je ve\u0107i naglasak na spoznaji i primjeni nego na u\u010denju suhoparnih informacija. Ivan Petri\u0107 – trener, savjetnik i coach <\/strong> Treninzi i radionice koje volim poha\u0111ati trebaju biti:<\/p>\r\n Kako je to kada ih ja vodim mo\u017eete saznati 03.06.2022.<\/p>\r\n Ako \u017eelite saznati ne\u0161to vi\u0161e o NLPu i tome \u0161to ja radim posjetite: Htjeli mi to priznati ili ne, COVID-19 je promijenio na\u010din razmi\u0161ljanja svih nas i uticao na sve sfere na\u0161ih \u017eivota. Mnogi od nas se vi\u0161e ne \u017eele vratiti u urede ili jednostavno \u017eele imati mogu\u0107nost kombinovanja perioda rada u uredima i s udaljene lokacije. \u017dele imati ve\u0107u kontrolu nad svojim vremenom. I to je sasvim legitimno. Aida Had\u017eiosmanovi\u0107 (MCT, PSMI I, PSO I)<\/strong> ima vi\u0161e 20 godina radnog iskustva u IT industriji. Iskustvo je stekla kako u bh. tako i inostranim kompanijama na pozicijama u oblasti razvoja softvera, marketinga i ogla\u0161avanja te projekt menad\u017ementa. Trenutno je zaposlena na poziciji project manager \/ software designer u Ping d.o.o. Sarajevo. Komunikacija s razli\u010ditim generacijama na radnom mjestu predstavlja izazov svakom timu. Puno je razlika izme\u0111u generacija, kao i stilova komunikacije na koje je svaka grupa navikla. Dolores Ananieva<\/strong> je iskusna voditeljica projekata koja je dosada\u0161nje iskustvo stekla rade\u0107i u ICT sektoru. Ima 23 godine radnog iskustva na razli\u010ditim pozicijama kontrole, raznih usluga, kao i upravljanja. \r\n\r\n<\/p>\r\n U kriznim vremenima, kad nesigurnost izlazi sa suncem i prati nas u san, “Bila su to najbolja vremena, bila su to najgora vremena, bilo je to vrijeme mudrosti, bilo je to vrijeme ludosti, … bilo je to prolje\u0107e puno nade, bila je to zima puna o\u010daja,….” – dickensovski razmi\u0161lja PM. <\/p>\r\n SIPOC je alat koji grafi\u010dki prikazuje vezu izme\u0111u klju\u010dnih elemenata procesa, i subjekata\/isporu\u010dioca koji generi\u0161u ulaze odnosno korisnika koji koriste izlaze iz svakog od procesnih koraka.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n
O va\u017enosti nesvjesnog uma i na\u010dinu na koji on funkcionira u zadnje vrijeme je objavljeno puno znanstvenih radova. Psiholog Daniel Khaneman je 2002. godine dobio Nobelovu nagradu za svoj rad koji se bavio istra\u017eivanjem nesvjesnog \u2013 iracionalnog uma i na\u010dina na koji donosimo odluke (uglavnom ircionalno) te koje su implikacije toga u ekonomiji. Iz toga je nastala i \u201cbihevioralna ekonomija\u201d. Vi\u0161e o tome mo\u017eete prona\u0107i u njegovoj knjizi \u201cMisliti brzo i sporo\u201d ili u Airleyevoj knjizi \u201cPredvidljivo iracionalni\u201d.
Dok su se oni bavili teorijom, mi \u0107emo se baviti praksom ?<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n![\"\"](\"https:\/\/pmi-osijek.com\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/IvanPetric.png\")
<\/a><\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n
Geodeziju sam diplomirao 1989. godine na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Pored rada u struci radio sam i kao profesor u srednjoj \u0161koli, savjetnik za osobni razvoj, direktor kadrovske slu\u017ebe \u2013 Human Resource Manager u Magmi d.o.o\u2026
Od 1997. godine intenzivno se bavim NLP-ijem i svakodnevno ga primjenjujem u privatnom i poslovnom \u017eivotu. Koristim ga na treninzima, coachinzima, u radu s grupama i sa samim sobom. <\/p>\r\n\r\n
http:\/\/www.nlpcentar.hr\/<\/a>
http:\/\/www.ivanpetric.com\/reference\/<\/a><\/p>\r\n\r\n\r\n
\r\n\r\n\r\nHIBRIDNI TIMOVI – Prevazila\u017eenje komunikacijskog jaza<\/h3>\r\n\r\n\r\n\r\n
Tako\u0111er, veliki broj kompanija je prepoznao ovu potrebu svojih uposlenika s jedne strane i uvidio prednosti ovakve organizacije rada s druge. S potencijalom za pove\u0107anje produktivnosti, motivacije i saradnje, jasno je da su hibridni timovi tu da ostanu.
Upravljanje projektima u hibridnom radnom okru\u017eenju predstavlja nove izazove kako projekt menad\u017eerima tako i ostalim \u010dlanovima tima. Uposlenici se ne navikavaju samo na nove na\u010dine rada, ve\u0107 i na novi na\u010din \u017eivota, a svi imaju razli\u010dite poglede na to \u0161ta bi trebao biti hibridni rad.
Vi\u0161e nego ikada ranije komunikacijske vje\u0161tine projekt menad\u017eera dolaze do izra\u017eaja – zadr\u017eati \u010dlanove tima fokusiranim, anga\u017eovanim i informisanim, uz istovremeno odr\u017eavanje konstante i konzistentne saradnje me\u0111u \u010dlanovima tima, osiguravaju\u0107i da se oni koji rade na daljinu ne osje\u0107aju odvojeno od razgovora koji se vode u uredu, posebno ako znamo da je uobi\u010dajeno da se najkonstruktivniji dijalozi vode izvan sale za sastanke tokom pauze ili u hodniku, gdje misao ili fraza mo\u017ee biti poticaj za dalju diskusiju.
Kako do uspje\u0161ne hibridne komunikacije na radnom mjestu uz prevazila\u017eenje komunikacijskog jaza koji je nastao gotovo preko no\u0107i izme\u0111u remote uposlenika i njihovih kolega u uredima je tema koja \u0107e nas, kao projekt menad\u017eere, zaokupljivati sve vi\u0161e u narednom periodu.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<\/a><\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n
Ve\u0107 vi\u0161e od 15 godina dr\u017ei predavanja \/ kurseve na temu Microsoft aplikacija. Microsoft Certified Trainer je od 2010. godine. Sudjelovala je kao predava\u010d na MSNetwork 2019 i Microsoft Community 2019.
Njene dvije velike strasti su tehnologija i ogla\u0161avanje. Kombinacija ovo dvoje \u2013 na\u010din na koji tehnologija svakodnevno uti\u010de na svijet u kojem \u017eivimo i mijenja ga s jedne strane te pribli\u017eavanje tih mogu\u0107nosti i utjecaja koje te promjene donose svima nama s ciljem na\u0161eg anga\u017eovanja s druge strane, je raznovrsnost u kojoj u\u017eiva.
\u010clan je BiH PMI Chaptera, gdje je od samog u\u010dlanjenja aktivno volontirala na poziciji koordinator marketin\u0161kih aktivnosti Chaptera. Od marta 2021. je i \u010dlan upravnog odbora zadu\u017eena za marketing i komunikacije. Podru\u010dja interesovanja: digital marketing & advertising, product management, project management, front-end-development, UI\/UX design.<\/p>\r\n\r\n\r\n
\r\n\r\n\r\nKako komuniciramo sa razli\u010ditim generacijama na poslu?<\/h3>\r\n\r\n\r\n\r\n
Iako je klju\u010dno tretirati svakog zaposlenika kao pojedinca i ne podle\u0107i generacijskoj pristranosti, biti svjestan nekih op\u0107ih razlika me\u0111u generacijama nije lo\u0161a stvar.
Brze promjene u tehnologiji tijekom posljednjih desetak godina, koja je glavni pokreta\u010d na\u010dina na koje \u0161aljemo i primamo informacije, dovele su do uvo\u0111enja novih komunikacijskih kanala… no va\u017eno je imati na umu kada su generacije na radnom mjestu u pitanju razli\u010dite dobne skupine ne\u0107e preferirati svaku vrstu kanala.
\u0160to \u010dinimo da pobolj\u0161amo komunikaciju me\u0111u milenijalcima, baby boomerima, tihom generacijom, generacijom X i generacijom Z?
Kako se nosimo s izazovima koji se mogu pojaviti na vi\u0161egeneracijskim radnim mjestima?
How do we deal with challenges that might arise in multi-generational workplaces?<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<\/a><\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n
Posjeduje bogato iskustvo sa bazama podataka, .NET Frameworku, kao i u razvoju softvera. Stru\u010dnjak je za upravljanje projektima i programima, s magisterijem iz projektnog menad\u017ementa na Fakultetu elektrotehnike i informacijskih tehnologija Skoplje.
Posao joj je usredoto\u010diti se na pru\u017eanje cjelokupne odgovornosti za uspje\u0161no upravljanje projektom, koriste\u0107i razli\u010dite metodologije kao \u0161to su tradicionalna ili vodopad i Agile.
Dodatni fokus je promicanje ideja i va\u017enosti metoda i alata upravljanja projektima u Makedoniji, te pru\u017eanje podr\u0161ke stru\u010dnom i znanstvenom ljudskom potencijalu za osvje\u0161tavanje, razvoj i afirmaciju va\u017enosti upravljanja projektima u suvremenim tehnolo\u0161kim i gospodarskim okru\u017eenjima.
\u010clanica je PMI-a od 2012. godine, a osniva\u010dica je i potpredsjednica PMI Chaptera Makedonija od 2018. godine.<\/p>\r\n
\r\nPri\u010da o projektu osu\u0111enom na propast…
i project manageru na vje\u010dno lutanje oceanima neuspjeha<\/h3>\r\n
voditelj projekta i stroj za pranje rublja promi\u0161ljaju svijet oko sebe i propituju
ono \u0161to misle, osje\u0107aju i do\u017eivljavaju.<\/p>\r\n
“Ne postoji ni\u0161ta ni \u010disto ni prljavo; tvoje razmi\u0161ljanje \u010dini to takvim.” – u bradu si Ve\u0161 ma\u0161ina mrmlja Hamleta .
“Kao da se uvijek svaka staza ra\u010dva na dvije. A objema i\u0107i ne mo\u017eemo. Kojom po\u0107i?” – zapita PM i sebe i svog novog prijatelja.<\/p>\r\nFran MIkuli\u010di\u0107<\/strong>, osim \u0161to je na\u0161 najtra\u017eeniji CEO mentor i coach te autor Leadership Playbooka, provokativan je i bez dlake na jeziku. Ni\u0161ta mu ne prolazi “ispod radara” i njegova pa\u017enja usmjerena je uvijek na to da publika dobije maksimalnu vrijednost.<\/p>\r\n
\r\n\r\n\r\nKrizne situacije na putovanjima Gorana Mili\u0107a<\/h3>\r\n\r\n
Karijeru novinara zapo\u010deo je 1970. godine. Bio je dopisnik iz New Yorka od 1980. do 1985. godine, a zatim i profesor novinarstva na Beogradskom sveu\u010dili\u0161tu od 1985. do 1988. godine. 1987. godine bio je predsjednik komisije za informiranje Univerzijade u Zagrebu. 1989. godine bio je glasnogovornik sastanka na vrhu Pokreta nesvrstanih zemalja u Beogradu. Od 29. listopada 1990. pa sve do 11. svibnja 1992. radio je kao urednik i voditelj televizijskog dnevnika Yutel. Odmah nakon obustave rada ove emisije 1992. godine Mili\u0107 postaje direktor novinskog centra ratne vlade BiH, te nakon toga i glasnogovornik olimpijske delegacije BiH u Barceloni.
Od 1997. godine radi na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje je od 2002. bio urednik i voditelj emisije Brisani prostor, a od 2004. urednik i voditelj nedjeljnog izdanja informativne emisije Dnevnik.
Autor je popularnih putopisa informativnog karaktera poput “Idemo u Ameriku”, “A sad u Europu!” i “Idemo na Sjever”, kojima je privukao pa\u017enju hrvatske javnosti navode\u0107i u njima nekolicinu ve\u0107 otprije poznatih informacija s nekim neobi\u010dnostima u kulturi pona\u0161anja u tim dijelovima svijeta u odnosu na Hrvatsku.
Od 2011. do 2016. godine bio je direktor vijesti i programa na Al Jazeeri Balkans.
Danas je autor uspje\u0161nog serijala What’s up na HRT-u.<\/p>\r\n
\r\n\r\n\r\nMapiranje procesa koriste\u0107i SIPOC\u000b- bitan ali \u010desto zaboravljen alat<\/h3>\r\n\r\n\r\n\r\n
\r\n