PMIDayz 2022 predavanja i predavači

Pretkonferencijska radionica
Klasično: Sustavan pristup postavljanju ciljeva korištenjem svjesnih i nesvjesnih resursa i kako da nam u tom procesu emocije ne budu saboteri
IT-jevski: Projektni zadatak – dijagram toka – upadate, restart, go
Poetično: Malo mi za sriću triba

Rješavanje problema u kompliciranom svijetu

Protokom vremena tehnološki napredak i promjene koje on nosi postaju sve veće i sve brže. To se odražava na svim nivoima pa tako i u poslovnim procesima i paradigmama upravljanja. Od nekadašnjih petoljetki došli smo u agilno VUCA doba u kojem caruju OKRovi. I kao što previše analize dovodi do paralize, brzina često puta dovodi do brzopletosti i površnosti. Kako bi izbjegli te zamke potrebno je s vremena na vrijeme uzeti vrijeme za razmišljanja i promišljanje. U ovoj rad/igraonici ćemo obraditi tehnike namijenjene baš tom vremenu.

Tehnike, modeli i alati:

  • Neurologičke razine – metodologija analize sustava i situacija koji nam pomaže u sagledavanju šire slike i planiranju najučinkovitijih intervencija za promjenu.
  • Hijerarhija vrijednosti – brzi način za razumijevanje prioriteta kod donošenja odluka i razumijevanje motivacije
  • Dobro Oblikovani Ishodi – kako si pojedinac može kvalitetno postaviti cilj – SMART ciljevi su dobri a Dobro Oblikovani Ishodi su još puno bolji
  • Disney proces kreativnosti – odličan pristup kreativnom planiranju. Može se koristiti individualno i u grupnom radu. Primjenom ovog modela može se značajno unaprijediti proces i izbjeći mnoge probleme koji se događaju u grupnom radu.
  • Vježbe promjene perspektive – u kojima koristimo razne alate i modele za pristup nesvjesnim resursima kako bi dobili dublje uvide i AHA momente
  • Vježbe za ulazak u optimalna stanja uma (“Flow & peak performance state“) kako bi se oslobodili stresa i pristupili nesvjesnim resursima. Ove vježbe koriste vrhunski sportaši i astronauti, a ja ih često koristim u coachingu i terapji.

Zašto igraonica?

Vjerujem da ste imali prilike čuti da koristimo samo 10% kapaciteta mozga. To je samo jedna od starih znanstvenih dogmi. Istina je da naš mozak jako dobro radi čitavo vrijeme ali mi na svjesnom nivou nemamo pristup tim procesima. Nažalost, stres nam sužava fokus i još više smanjuje dostupnost ogromnih nesvjesnih resursa. Stoga je u kreativnim procesima najvažnije uči u opušteno stanje i doprijeti do našeg nesvjesnog, a jedan od najlakših načina je da se vratimo u opušteno i bezbrižno stanje u kojem smo spremni eksperimentirati i istraživati kao kada smo bili djeca u igri. Stoga smo se odlučili na oblik igraonice u kojem će se ozbiljne teme obraditi na način koji poziva na istraživanje, eksperimentiranje i primjenu u opuštenoj atmosferi kod koje je veći naglasak na spoznaji i primjeni nego na učenju suhoparnih informacija.
O važnosti nesvjesnog uma i načinu na koji on funkcionira u zadnje vrijeme je objavljeno puno znanstvenih radova. Psiholog Daniel Khaneman je 2002. godine dobio Nobelovu nagradu za svoj rad koji se bavio istraživanjem nesvjesnog – iracionalnog uma i načina na koji donosimo odluke (uglavnom ircionalno) te koje su implikacije toga u ekonomiji. Iz toga je nastala i “bihevioralna ekonomija”. Više o tome možete pronaći u njegovoj knjizi “Misliti brzo i sporo” ili u Airleyevoj knjizi “Predvidljivo iracionalni”.
Dok su se oni bavili teorijom, mi ćemo se baviti praksom ?

Ivan Petrić – trener, savjetnik i coach
Geodeziju sam diplomirao 1989. godine na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Pored rada u struci radio sam i kao profesor u srednjoj školi, savjetnik za osobni razvoj, direktor kadrovske službe – Human Resource Manager u Magmi d.o.o… 
Od 1997. godine intenzivno se bavim NLP-ijem i svakodnevno ga primjenjujem u privatnom i poslovnom životu.  Koristim ga na treninzima, coachinzima, u radu s grupama i sa samim sobom. 

Treninzi i radionice koje volim pohađati trebaju biti:

  • korisni i primjenjivi – jer bez toga u njih ne treba investirati ni vrijeme ni novac
  • interesantni – jer onda ne zaspim
  • zabavni – jer tako lakše učim i zaboravim na stolicu koja žulja

Kako je to kada ih ja vodim možete saznati 03.06.2022.

Ako želite saznati nešto više o NLPu i tome što ja radim posjetite:
http://www.nlpcentar.hr/
http://www.ivanpetric.com/reference/

HIBRIDNI TIMOVI  –  Prevazilaženje komunikacijskog jaza

Htjeli mi to priznati ili ne, COVID-19 je promijenio način razmišljanja svih nas i uticao na sve sfere naših života. Mnogi od nas se više ne žele vratiti u urede ili jednostavno žele imati mogućnost kombinovanja perioda rada u uredima i s udaljene lokacije. Žele imati veću kontrolu nad svojim vremenom. I to je sasvim legitimno.
Također, veliki broj kompanija je prepoznao ovu potrebu svojih uposlenika s jedne strane i uvidio prednosti ovakve organizacije rada s druge. S potencijalom za povećanje produktivnosti, motivacije i saradnje, jasno je da su hibridni timovi tu da ostanu.
Upravljanje projektima u hibridnom radnom okruženju predstavlja nove izazove kako projekt menadžerima tako i ostalim članovima tima. Uposlenici se ne navikavaju samo na nove načine rada, već i na novi način života, a svi imaju različite poglede na to šta bi trebao biti hibridni rad.
Više nego ikada ranije komunikacijske vještine projekt menadžera dolaze do izražaja – zadržati članove tima fokusiranim, angažovanim i informisanim, uz istovremeno održavanje konstante i konzistentne saradnje među članovima tima, osiguravajući da se oni koji rade na daljinu ne osjećaju odvojeno od razgovora koji se vode u uredu, posebno ako znamo da je uobičajeno da se najkonstruktivniji dijalozi vode izvan sale za sastanke tokom pauze ili u hodniku, gdje misao ili fraza može biti poticaj za dalju diskusiju.
Kako do uspješne hibridne komunikacije na radnom mjestu uz prevazilaženje komunikacijskog jaza koji je nastao gotovo preko noći između remote uposlenika i njihovih kolega u uredima je tema koja će nas, kao projekt menadžere, zaokupljivati sve više u narednom periodu.

Aida Hadžiosmanović (MCT, PSMI I, PSO I) ima više 20 godina radnog iskustva u IT industriji. Iskustvo je stekla kako u bh. tako i inostranim kompanijama na pozicijama u oblasti razvoja softvera, marketinga i oglašavanja te projekt menadžmenta. Trenutno je zaposlena na poziciji project manager / software designer u Ping d.o.o. Sarajevo.
Već više od 15 godina drži predavanja / kurseve na temu Microsoft aplikacija. Microsoft Certified Trainer je od 2010. godine. Sudjelovala je kao predavač na MSNetwork 2019 i Microsoft Community 2019.
Njene dvije velike strasti su tehnologija i oglašavanje. Kombinacija ovo dvoje – način na koji tehnologija svakodnevno utiče na svijet u kojem živimo i mijenja ga s jedne strane te približavanje tih mogućnosti i utjecaja koje te promjene donose svima nama s ciljem našeg angažovanja s druge strane, je raznovrsnost u kojoj uživa.
Član je BiH PMI Chaptera, gdje je od samog učlanjenja aktivno volontirala na poziciji koordinator marketinških aktivnosti Chaptera. Od marta 2021. je i član upravnog odbora zadužena za marketing i komunikacije. Područja interesovanja: digital marketing & advertising, product management, project management, front-end-development, UI/UX design.

Kako komuniciramo sa različitim generacijama na poslu?

Komunikacija s različitim generacijama na radnom mjestu predstavlja izazov svakom timu. Puno je razlika između generacija, kao i stilova komunikacije na koje je svaka grupa navikla.
Iako je ključno tretirati svakog zaposlenika kao pojedinca i ne podleći generacijskoj pristranosti, biti svjestan nekih općih razlika među generacijama nije loša stvar.
Brze promjene u tehnologiji tijekom posljednjih desetak godina, koja je glavni pokretač načina na koje šaljemo i primamo informacije, dovele su do uvođenja novih komunikacijskih kanala… no važno je imati na umu kada su generacije na radnom mjestu u pitanju različite dobne skupine neće preferirati svaku vrstu kanala.
Što činimo da poboljšamo komunikaciju među milenijalcima, baby boomerima, tihom generacijom, generacijom X i generacijom Z?
Kako se nosimo s izazovima koji se mogu pojaviti na višegeneracijskim radnim mjestima?

How do we deal with challenges that might arise in multi-generational workplaces?

Dolores Ananieva je iskusna voditeljica projekata koja je dosadašnje iskustvo stekla radeći u ICT sektoru. Ima 23 godine radnog iskustva na različitim pozicijama kontrole, raznih usluga, kao i upravljanja.
Posjeduje bogato iskustvo sa bazama podataka, .NET Frameworku, kao i u razvoju softvera. Stručnjak je za upravljanje projektima i programima, s magisterijem iz projektnog menadžmenta na Fakultetu elektrotehnike i informacijskih tehnologija Skoplje.
Posao joj je usredotočiti se na pružanje cjelokupne odgovornosti za uspješno upravljanje projektom, koristeći različite metodologije kao što su tradicionalna ili vodopad i Agile.
Dodatni fokus je promicanje ideja i važnosti metoda i alata upravljanja projektima u Makedoniji, te pružanje podrške stručnom i znanstvenom ljudskom potencijalu za osvještavanje, razvoj i afirmaciju važnosti upravljanja projektima u suvremenim tehnološkim i gospodarskim okruženjima.
Članica je PMI-a od 2012. godine, a osnivačica je i potpredsjednica PMI Chaptera Makedonija od 2018. godine.

Priča o projektu osuđenom na propast…
i project manageru na vječno lutanje oceanima neuspjeha

U kriznim vremenima, kad nesigurnost izlazi sa suncem i prati nas u san,
voditelj projekta i stroj za pranje rublja promišljaju svijet oko sebe i propituju
ono što misle, osjećaju i doživljavaju.

“Bila su to najbolja vremena, bila su to najgora vremena, bilo je to vrijeme mudrosti, bilo je to vrijeme ludosti, … bilo je to proljeće puno nade, bila je to zima puna očaja,….” – dickensovski razmišlja PM.
“Ne postoji ništa ni čisto ni prljavo; tvoje razmišljanje čini to takvim.” – u bradu si Veš mašina mrmlja Hamleta .
“Kao da se uvijek svaka staza račva na dvije. A objema ići ne možemo. Kojom poći?” – zapita PM i sebe i svog novog prijatelja.

Fran MIkuličić, osim što je naš najtraženiji CEO mentor i coach te autor Leadership Playbooka, provokativan je i bez dlake na jeziku. Ništa mu ne prolazi “ispod radara” i njegova pažnja usmjerena je uvijek na to da publika dobije maksimalnu vrijednost.

 

Krizne situacije na putovanjima Gorana Milića

Karijeru novinara započeo je 1970. godine. Bio je dopisnik iz New Yorka od 1980. do 1985. godine, a zatim i profesor novinarstva na Beogradskom sveučilištu od 1985. do 1988. godine. 1987. godine bio je predsjednik komisije za informiranje Univerzijade u Zagrebu. 1989. godine bio je glasnogovornik sastanka na vrhu Pokreta nesvrstanih zemalja u Beogradu. Od 29. listopada 1990. pa sve do 11. svibnja 1992. radio je kao urednik i voditelj televizijskog dnevnika Yutel. Odmah nakon obustave rada ove emisije 1992. godine Milić postaje direktor novinskog centra ratne vlade BiH, te nakon toga i glasnogovornik olimpijske delegacije BiH u Barceloni.
Od 1997. godine radi na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje je od 2002. bio urednik i voditelj emisije Brisani prostor, a od 2004. urednik i voditelj nedjeljnog izdanja informativne emisije Dnevnik.
Autor je popularnih putopisa informativnog karaktera poput “Idemo u Ameriku”, “A sad u Europu!” i “Idemo na Sjever”, kojima je privukao pažnju hrvatske javnosti navodeći u njima nekolicinu već otprije poznatih informacija s nekim neobičnostima u kulturi ponašanja u tim dijelovima svijeta u odnosu na Hrvatsku.
Od 2011. do 2016. godine bio je direktor vijesti i programa na Al Jazeeri Balkans.
Danas je autor uspješnog serijala What’s up na HRT-u.

Mapiranje procesa koristeći SIPOC - bitan ali često zaboravljen alat

  • Da li ste se našli u situaciji da ne znate kako da krenete u neki projekat?
  • Da li ste realizovali neki projekat čiji krajnji rezultat nije bio zadovoljavajući za krajnjeg korisnika?
  • Da li ste nekad imali osećaj da postoji problem u nekom procesu ali vam nije jasno zbog čega se tako nešto dešava?
  • Da li ste nekad, nakon velikog truda na unapređenju određenog procesa, konstatovali da su efekti unapređenja minimalni?

SIPOC je alat koji grafički prikazuje vezu između ključnih elemenata procesa, i subjekata/isporučioca koji generišu ulaze odnosno korisnika koji koriste izlaze iz svakog od procesnih koraka.

Miloš Puzić, CSSGB, CSSBB, PMP zaposlen u kompaniji Hemofarm a.d. od 2004. godine. Trenutno na poziciji Opex lidera proizvodne lokacije Šabac. Po struci diplomirani mašinski inženjer i ASQ sertifikovani Green Belt, Black Belt i PMP. Član nekoliko strukovnih organizacija kako u zemlji (Inženjerska komora Srbije), tako i u inostranstvu (ASQ, PMI). Tokom višegodišnjeg angažovanja, pored redovnih poslova upravljanja, prvo odeljenja, a zatim i cele službe održavanja, uspešno vodio više projekata (BB/GB) kontinuiranog unapređenja kao i značajnog broja investicionih (CAPEX) projekata.
I pored svega navedenog, kao najveće profesionalno dostignuće označava ulogu predavača/trenera tokom koje je, šireći znanja iz različitih oblasti upravljanja projektima, kontinuiranog unapređenja (Lean & Six Sigma) i statističkog načina razmišljanja, obučio veliki broj saradnika/inženjera i menadžera kako unutar kompanije tako i van nje u sklopu volonterskih predavanja organizovanih od strane srpskog ogranka PMI.
Od proleća 2021.god. izabran za direktora za profesionalni razvoj PMI ogranak Srbija.

EU projekti – teorija i praksa

Mira Grabeljšek se ovako nekako opisala u jednom razgovoru – ekonomistica po zanimanju, poduzetnica u životu, a istraživač po duši. Voli opuštenu atmosferu u privatnom životu i na poslu, pomaže tvrtkama u području financija i investicija kroz EU fondove, a slobodno vrijeme voli provoditi sa svojim nećacima.
Trinaestak godina bavi se projektnim vođenjem, a zadnjih deset godina uglavnom vodi EU projekte.
Član PMI od 2018. godine, a od 2020. godine dio upravnog odbora PMI Slovenia. Teren posla je kakoSlovenija, tako i Hrvatska, te surađuje i sa PMI Hrvatska, sa kojim je PMI Sloveia prije korone imao zajedničke susrete.

 

The show must go on

Imaju li Project manageri zaista neku drugačiju unutarnju skalu za krize, stres i neizvjesnost?

Sanja Georgina Stropnik direktorica je i vlasnica tvrtke Pitanja i Odgovori d.o.o., poslovna savjetnica, voditeljica projekata, trener i coach u domenama upravljanja promjenama, primjeni agile, hibrid i tradicionalnih metoda vođenja i upravljanja projektima. Članica PMI Hrvatska od 2011. godine, a od 2017. aktivni volonter u odboru za Projekt godine i članica Izvršnog odbora od 2018. godine. Od 2022. godine predsjednica PMI Hrvatska.
Sanja Georgina započela je svoju profesionalnu karijeru 2002. godine u Erste Bank Croatia, u razvoju proizvoda. Kroz sudjelovanje i upravljanje na brojnim lokalnim i Grupnim projektima vezanim za unaprjeđenje poslovanja i IT implementacije, pridružuje se Org i PMO Direkciji, gdje uspostavlja profesionalizaciju upravljanja projektima i uloge voditelja projekata, kao i PMO. Sudjelujući u kreiranju Erste Group Project Management curriculuma, bila je sudionikom prve generacije programa EG PM Advance i PM Trainer i Coaching program, a nakon toga članica izbornih komisija novih generacija. Prepoznavši međuzavisnost uloge poslovnog analitičara i voditelja projekta, Sanja je bila i voditeljica EG BA inicijative u Erste Group. Nakon rukovoditeljske pozicije u Erste Banci, u razdoblju 2015-2018 upravlja Org/PMO direkcijom u Hrvatskoj poštanskoj Banci. Od 2018. prelazi u samostalne poduzeničke vode te kroz svoju tvrtku Pitanja i Odgovori d.o.o. pruža usluge poslovnog savjetovanja, vođenja projekta i edukacije za kllijente iz područja informatike, financija, proizvodnje, distribucije i prodaje.

Vojislav Ćeklić završio je informatiku i tim se bavi u raznim pravcima, više od 20 godina. Radio u kompanijama, od malih pa do velikih, u regiji, ali i svijetu. Upravljanje projektima je došlo kao dio radnih obaveza, ali je ubrzo postala i pasija. Jedan od osnivača PMI chapter-a u Bosni i Hercegovini. U poslednjih nekoliko godina i član upravnog chapter-a, a od 2020. na funkciji predsjednika chaptera.